povratak

Zaslađivači - zamjena za šećer

Hrana koja obiluje ugljikohidratima (šećerima) nedvojbeno ima utjecaj na zdravlje zuba, odnosno pojavu karijesa ali ne kao jedini čimbenik jer tu su još i učestalost obroka, higijena, kiselost poslije jela bogatih ugljikohidratima, samočišćenje i sl.

Pored sline i njezine prirodne zaštite otpornost zubi postižemo i svakodnevnim korištenjem zubne paste sa flourom. Povezanost navedenih čimbenika jasna je kod nastanka zubne bolesti - karijesa. Visoka je pojavnost karijesa povezana uz dječju dob što predstavlja zdravstveni problem. Odraslo stanovništvo također nije pošteđeno. Karijes zubnih vratova sve se češće opaža s povećanim brojem preostalih zuba. Svi savjeti o promjeni navika u prehrani upućeni su uglavnom na uzimanje šećera u hrani. Uporaba slatkiša u stalnom je porastu pa se činilo razumnim šećere zamijeniti s zaslađivačima. Prvenstveno se to odnosi na hranu i pića koja često uzimamo. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća iznijeti su prvi prijedlozi i studije o zaslađivačima u svrhu prevencije karijesa. Procjene u laboratorijima kao i one na životinjama i ljudima da zamjene šećer u prehrambenim proizvodima imaju pozitivan učinak na smanjeni broj karioznih oštećenja. Od posebnog su interesa u proizvodnji niskokalorične hrane i pića kao i proizvoda za bolesnike koji boluju od šećerne bolesti. Pomak karijesa prema nižim vrijednostima može se ponajviše povezati s većom uporabom zubnih pasta s fluorom kao i kontroliranoj uporabi šećera. Intenzivni zaslađivači sintetskog su ili organskog podrijetla. U prvu skupinu spadaju saharin, ciklamati i aspartam. U drugoj skupini imamo dihidrochalkone, glycirrhizine, monelline i thaumatine. Zaslađivače niskokalorijske i bez kalorijske vrijednosti bakterije usne šupljine ne mogu preraditi. Nemaju sposobnost stvaranja kiseline a time i karijesa. Neka ispitivanja navode da zaustavljaju rast streptokokus mutansa odgovornog za nastanak bolesti zuba. Kao zamjena za šećer u konfekcijskim proizvodima najčešće se upotrebljava xylitol. U Švicarskoj su od 1969.godine dozvoljena prodaja proizvoda s natpisom „Sigurni za zubno zdravlje“. U Japanu su također u prodaji prehrambeni proizvodi s umjetnim zaslađivačima kao nekariogenoj supstanci u čokoladi, keksima, džemovima… Posebno je uporaba zaslađivača vezana uz proizvodnju žvakaćih guma. U zubnim pastama najčešće se upotrebljava xylitol kojemu se pripisuje i utjecaj na smanjeni rast bakterija kao i stvaranja ljepljivih zubnih naslaga. Podaci o smanjenom broja karioznih zuba kod zamjene zaslađivačima za šećer proizlaze iz promjene u prehrani proizvodima sa smanjenom sposobnosti stvaranja kiselina kao i nemogućnost stvaranja istih. Studije ukazuju da zamjena za šećer i zaslađivači mogu biti učinkoviti u prevenciji karijesa ovisno o njihovu uzimanju u hrani i niskokalorijskim pićima kao i u „konfekcijskoj“ hrani koja nosi naziv „Sigurna za zubno zdravlje.“ U svim tim oblicima oni su zamjena za probavljive ugljikohidrate i stoga posredno smanjuju ukupni šećer pojedinca u hrani. Smanjena količina šećera u hrani povezuje se i s količinom ukupne sline posebno u gumama za žvakanje koje se danas uglavnom proizvode bez šećera. Učinak sline u odsutnosti ugljikohidrata pomaže u održavanju prirodnog pH sline i potpomaže remineralizaciju zubne cakline. Zamjena za šećer se tako preporuča kao nekisela zamjena. Aktivni učinak koji je uočen u učinkovitom, stoga aktivnom baktericidnom djelovanju i kariostatskom učinku aspartama i xylitola za sada s potpunom sigurnošću nisu još potvrđeni u ispitivanjima na ljudima. Mudro je stoga stajalište da su zamjena za šećer i zaslađivači jednaki u njihovu preventivnom učinku. Bilo bi nerazborito činiti razlike između njih s obzirom na još uvijek ograničene vjerodostojne nalaze.

Tekst je napisala dr. sc. Alenka Rajić, D.D.M. specijalist iz pedodoncije i socijalne stomatologije