povratak

Što je karijes i kako nastaje

Bolesti manjkave prehrane danas su u većini razvijenih zemalja gotovo nestale, nasuprot tome zubni karijes je kao bolest prehrane vrlo raširen. Karijes je jedna od najraširenijih infektivnih bolesti.

Da bi nastao karijes sva znanstvena istraživanja slažu se sa slijedećim: to je prvenstveno prisutnost bakterija koje su redovno naseljene na sluznici usne šupljine i ostacima hrane, kroz usta u tijelo ulazi hrana pa i ona bogata ugljikohidratima- šećerom te utječe na neotporan zub, jer uz prehrambene potrebe domaćina hrana zadovoljava u isto vrijeme i potrebe bakterija za njihovo razmnožavanje i održavanje. Ugljikohidrati, škrob i šećer razgrađuju se u slabe kiseline koje ovisno o hrani dovode do izlaženja minerala, kalcija i fosfora zubne cakline. Zubne naslage su odlučujući čimbenik u tom lancu. Bolest nastaje zbog bakterijskih naslaga koje šećere pretvaraju u slabe kiseline i njihova djelovanja na zubnu caklinu. Potrebno je vrijeme djelovanja kako bi nastao početni karijes u obliku bjelkaste mrlje. Taj je stupanj povratan. Kontroliranom prehranom, dobrom higijenom i uporabom zubne paste s fluorom mogu se povratno unijeti minerali u zubnu caklinu i zaustaviti širenje karijesa. Taj postupak ponovnog ulaženja minerala važan je u liječenju karijesa i zaustavljanja njegova širenja u dublje slojeve zuba. Dakle, dugotrajno djelovanje nekontrolirane i neujednačene prehrane, nedostatna higijena, izostanak uporabe zubne paste s fluorom te zanemareni kontrolni pregled dovode do karijesa. Oštećenje zuba je trajno jer njegovo tkivo ne cijeli. Može se samo nadoknaditi umjetnim materijalima.

Šećeri koji se sami po sebi nalaze u hrani, voću i povrću te on koji su dodani hrani i pićima uzrokuju karijes. Trebalo bi promijeniti navike u prehrani, naročito u smislu smanjenja čestih obroka koji predstavljaju opasnost za stvaranje kisele sredine u kojoj se nalaze zubi. Manjkava higijena i nedostatno djelovanje sline otvaraju vrata karijesu više nego količina unosa obroka. Uloga dijeta u nastanku i razvoju karijesa nije ista u „karijes osjetljivih“ osoba i onih manje sklonih karijesu. Kod „karijes osjetljivih“ osoba važno je znati prehrambene navike. Eventualno, preporuča se pisanje dnevnika unosa hrane. Sva hrana koja sadrži ugljikohidrate utjeće na nastanak karijesa. Stoga, treba promijeniti prehrambene navike ili posvetiti posebnu pažnju higijeni i uporabi zubne paste s fluorom. Pridržavanje jednostavnih pravila kao što su pranje zuba najmanje dva puta dnevno sa zubnim pastama s fluorom, ograničavanje broja obroka i slatkih napitaka najviše 5-6 puta dnevno te ujednačena prehrana i redovite kontrole pridonijet će dobrom zdravlju zuba i usta i smanjenju te najraširenije bolesti. Dobitak je višestruki. Zdravlje zuba ima veliki utjecaj na opće zdravstveno stanje i izostanak mnogih bolesti kako onih u okolini zubne šupljine tako i udaljenih dijelova tijela. Značajna je i ekonomska korist. Skupo liječenje i protetski nadomjesci značajna su stavka u ekonomskom stanju pojedinca i cijele zajednice.

Stručnim savjetima nam je pomogla prim dr. sc. Alenka Rajić, D.D.M.specijalist iz pedodoncije i socijalne stomatologije.